KVART d.o.o.

Načelno se u prvoj godini poslovanja NE treba ulaziti u sustav PDV-a prema Zakonu. Zakon propisuje obavezu ulaska tek slijedeće godine ukoliko je osoba prešla vrijednost isporuka od 300.000 kn. Ulazak u sustav PDV-a može biti i na bazi vlastite odluke, pri čemu se mora ostati u tom sustavu najmanje 3 godine. Odluka dali će se ući ili ne ovisi o planu poslovnih aktivnosti, te strukturi kupaca koji će koristiti naše robe ili usluge. Ako planiramo veće investicije tada je preporuka da se uđe u sustav PDV odmah. Isto tako ako su naši kupci uglavnom pravne osobe koje su u sustavu PDV-a, preporuka je i da mi uđemo u sustav, jer će oni moći odbiti PDV kao pretporez, a mi ćemo imati mogućnost da na sve ulazne račune također odbijemo PDV i na taj način platimo samo razliku između obračunatog i priznatog.

Ako su naši kupci uglavnom fizičke osobe ili pravne koje nisu u sustavu PDV-a ( banke, osiguranja, jedinice lokalne samo uprave, škole, zdravstvene institucije i sl), a istovremeno nam nije potrebno veliko investiranje za obavljanje djelatnosti, preporuka je da se prvu godinu NE ulazi u sustav PDV-a, jer možemo imati konkurentnije cijene.

Za trgovačka društva sa ograničenom odgovornošću – D.o.o. propisan iznos temeljnog kapitala je 20.000 kn. Društva koja trebaju veći iznos za pokretanje poslovanja imaju dvije mogućnosti:
• Uplatiti veći iznos temeljnog kapitala
• Financirati potrebno poslovanje iz kredita banka ili vlastitih pozajmica

Tvrtka koja ima veći iznos temeljnog kapitala odaje veću ozbiljnost i spremnost vlasnika da vlastitim sredstvima pokrije početne troškove poslovanja. Na takvim osnovama ima veće izglede za dobivanje kredita banaka. Ako je proces očekivanog povrata sredstava kroz isplatu dobiti kratak, a ujedno nam ne trebaju sredstva banaka, tada je najbolje ići sa minimalnim temeljnim ulogom, a kroz sustav vlastitih pozajmica imati mogućnost povrata tih sredstava.

Budući da je kamata razvrstana u dohodak od kapitala kad je pozajmicu društvu dala fizička osoba, NE preporučuje se u ugovor o pozajmici ugovoriti kamatu jer je porez na kamatu izuzetno visok ( 40 % i plaća ga isplatitelj kamate istovremeno sa isplatom kamate kao porez po odbitku).
Kad su nerezidenti u pitanju, tada je bitno i iz koje države dolaze, jer se primjenjuje ili ne primjenjuje Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

U trgovačkom društvu koje nema zaposlenih, a obavlja određene usluge i isporuke dobara, MORA postojati osnova na kojoj se bazira izvršenje tih isporuka. To mogu biti kooperantski ili neki drugi ugovorni odnosi ( ugovori o djelu), ali svakako se ne može raditi o tome da netko zaračunava izradu nečega ili isporučuje neku robu kupcu , a da nema traga o tome kako je tvrtka stekla tu robu, odnosno tko je uslugu izvršio. Sama činjenica da je netko vlasnik, NE znači i dozvolu da obavlja usluge koje se baziraju na ugovoru o radu.
Ono što vlasnik može obavljati, a da nije zaposlenik tvrtke je dogovaranje ili potpisivanje određenih akata ukoliko je ujedno i odgovorna osoba za zastupanje tvrtke.

Kod osnivanja tvrtke određuje se i njezino sjedište. To se mjesto može razlikovati od mjesta stvarnog obavljanja djelatnosti. Ukoliko tvrtka nema vlastiti poslovni prostor ili dugoročni najam, preporuka je da se kao sjedište odredi adresa koja ima stalniji karakter, npr. vlastita adresa stanovanja, da se ne bi kod promjene mjesta obavljanja djelatnosti, morala mijenjati i adresa sjedišta pri Trgovačkom sudu.

Često se postavlja pitanje dali treba napraviti Ugovor o najmu kad je kao sjedište tvrtke određen vlastiti stambeni prostor? Moje mišljenje je da NE treba ukoliko je to samo sjedište u smislu poštanskog odredišta, dakle nema posebne prostorije u kojoj netko obavlja bilo kakvu poslovnu aktivnost. Međutim u tom slučaju se pretpostavlja da se poslovna aktivnost odvija na nekom drugom mjestu, za što treba postojati Ugovor o najmu ukoliko se radi o tuđem prostoru. Varijanta u kojoj se poslovna aktivnost ne odvija na drugom mjestu, pretpostavlja da se ipak TREBA zaključiti određeni Ugovor o najmu dijela stambenog prostora. Takav ugovor se prijavljuje na Poreznu upravu.

Vlasnik može isplatiti dobit prema donesenoj Odluci , a isplata MORA biti napravljena u korist njegovog ŽIRO računa. Dobit se može isplatiti i kao dobit tekuće godine, ali mora postojati privremeni račun dobiti i gubitka iz kojeg je vidljivo da je dobit ostvarena.
Ne može se vršiti KOMPENZACIJA dobiti sa učinjenim troškovima privatne naravi na teret poduzeća.

Ukoliko netko isplaćuje privatne troškove iz sredstava poduzeća, to se smatra IZUZIMANJEM i potrebno je obračunati 40 % poreza na dobit po odbitku.

Ukoliko se koristi službeni automobil za privatne potrebe neophodno je utvrditi način korištenja i obračuna naknade. Ako se vodi evidencija o privatnim kilometrima, tada se iznos naknade utvrđuje na bazi broja kilometara i iznosa od 2 kn/km + PDV. Ako se ne vodi evidencija o privatnim kilometrima, tada se mjesečna naknada utvrđuje kao iznos od 1% nabavne cijene auta ili 20 % iznosa od mjesečne rate operativnog leasinga uvećano za PDV. Sve su to iznosi koji predstavljaju neto iznos koji se treba preračunati u bruto plaću kad su zaposlenici u pitanju.

Onaj koji nije zaposlenik može koristiti službeni auto samo u okviru neke usluge koju pruža tom poduzeću, a za koju je zaključen ugovor o djelu. Ako koristi svoj automobil, tada su troškovi tog automobila, kao i svi ostali troškovi puta sastavni dio naknade koja se obračunava po ugovoru o djelu.

Dnevnicu za tuzemstvo od kn 170, ali kad ste na putu više od 12 sati , odnosno 85 kn ako ste na putu više od 8 sati

Terenski dodatak za tuzemstvo 170 kn, a za inozemstvo 250 kn na dan

Naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe 2 kn/km

Iznos otpremnine zbog odlaska u mirovinu 8000 kn

Iznos otpremnine zbog poslovno uvjetovanih razloga se utvrđuje kao umnožak 1/3 prosječne bruto plaće primljene u zadnja 3 mjeseca i broja navršenih godina rada kod toga poslodavca. Iznos otpremnine ne može biti veći od 6 prosječnih mjesečnih plaća, a isto tako je utvrđen maksimalni iznos po godini koji se u troškove može priznati do visine 6400 kn po godini.

Dar djetetu do navršene 15 godine 600 kn

Dar djelatniku u naravi 600 kn jedanput godišnje

Dar djelatniku u novcu na ime božićnice ili neke druge naknade 2500 kn godišnje

Jubilarne nagrade djelatnicima od 1500 za 10 godina staža do 5000 kn za 40 godina staža

Naknadu obitelji zbog smrti djelatnika do 7500 kn

Naknadu djelatniku zbog smrti člana obitelji do 3000 kn

Naknadu djelatniku na bolovanju dužem od 90 dana do 2500 kn jedanput godišnje

Dar za novorođeno dijete djelatnika do 3326 kn

Stipendije i nagrade učenicima do 1600 kn mjesečno

Isplate učenicima i studentima posredstvom učeničkih i studentskih udruga mogu iznositi do 50.000 kn godišnje

Osobni odbitak za članove obitelji koji nemaju vlastite prihode , a to mogu osim djece i bračnog supružnika, biti i vlastiti roditelji ili roditelji bračnog supružnika